Sindikat hrvatskih željezničara
Zagreb, Strojarska 17

tel: +385 1 3783108
fax: +385 1 3783140
email: shz@shz.hr

Pratite nas na facebooku

Zaključci Okruglog stola “Kakve Hrvatske željeznice trebamo?”

 

Okrugli stol 

„Kakve Hrvatske željeznice trebamo?“


Zaključci

 

1.    Strateški ciljevi reorganizacije i restrukturiranje sustava HŽ-a

a.     Izmjene i dopune Zakona o podjeli HŽ, uključujući podjelu imovine,

Podjela HŽ-a
nije napravljena na odgovarajući način, što je evidentno u njegovom trenutnom
poslovanju, koje nije dostiglo željenu razinu tehnološko-ekonomske
učinkovitosti. Ne provedu li se određene aktivnosti u smjeru uspostavljana
kvalitetnijih ugovornih odnosa između novoosnovanih društava Holdinga, njihova
će pozicija biti dodatno otežana u uvjetima nadolazeće liberalizacije tržišta u
željezničkom sektoru. Ključni je problem što Zakon o podjeli HŽ-a nije
anticipirao da organizacijski ustroj HŽ Holdinga koji mu je posljedica, mora
biti temeljen na detaljno razrađenoj funkcionalnoj shemi koju karakterizira
tehnološko jedinstvo procesa prijevoza i njegova što veća razina sigurnosti i
efikasnosti. Rješenje ovoga problema u dopunama je predloženog zakona ali i u
uspostavi kvalitetnijih internih odnosa između novonastalih društava.

Isto tako
potrebno je izvršiti reviziju podjele imovine, na način da se ispita da li neka
od imovine koju koriste prijevoznici, prenese njima u vlasništvo. Primjerice,
HŽ Putnički prijevoz mogao bi biti vlasnik putničkih kolodvora, kako bi ih
stavio u funkciju putnika i komercijalizirao. Radi se naime o imovini koja je
stvarana od strane cijeloga željezničkog sustava, a koja nije podijeljena
uvažavajući tu činjenicu.


b.     Liberalizacija u željezničkom sektoru

HŽ Putnički
prijevoz i HŽ Cargo, kao nacionalni operatori, trebaju biti spremni za
liberalizaciju u željezničkom sektoru. U ovome trenutku po svim ključnim
tehnološko-ekonomskim pokazateljima oni to nisu. Ostalo je veoma malo vremena
da se u tom smislu naprave neki bitniji pomaci, ali u svakom slučaju oni se
moraju što dinamičnije poduzeti bilo da se radi o reorganizaciji i preustroju
navedenih društava, bilo da se radi o nabavljanju novih sredstava potrebnih za
njihovu osnovnu djelatnost. Prvenstveno se tu misli na obnavljanje voznog parka
ovih društava, s posebnim naglaskom na nabavu novih motornih vlakova i vučnih
vozila. Investicijske studije za jedan dio ovih programa su i izrađene tako da
nema razloga da se s ovim procesom što prije ne započne.

Isto tako
potrebno je što prije reorganizirati trenutni ustroj sustava održavanja
pokretnih sredstava HŽ-a te riješiti problem izgradnje tehničko-putničke
stanice u Zagrebu s odgovarajućim pristupom.

c.       Politika subvencija u putničkom i
teretnom željezničkom prijevozu?

Politika
subvencija u putničkom prijevozu treba biti takva da se omogući jedinicama
lokalne samouprave da subvencioniraju gradsko-prigradski i lokalni prijevoz
željeznicom prema svojim stvarnim potrebama. Subvencioniranje se treba
temeljiti na višegodišnjim ugovorima o prijevozu koje bi država i jedinice
lokalne samouprave sklapale s nacionalnim operatorom (PSO ugovori). Ukoliko
nacionalni operator ne bi mogao (ili htio) obavljati subvencionirani prijevoz zbog
nerentabilnosti takve bi se linije trebale davati u koncesiju.

U teretnom
prijevozu Republika Hrvatska treba kroz resorno Ministarstvo, nastaviti s
proaktivnom politikom jačanja kombiniranog odnosno intermodalnog prijevoza
(prije svega uz pomoć državnih subvencija), uz donošenje strategije razvoja
mreže intermodalnih terminala Republike Hrvatske. Uz pomoć znanstvenih i
stručnih institucija u RH potrebno je aktivirati svu moguću infrastrukturu u
cilju kvalitetnog apliciranja na program Marco Polo EU.

d.     Pozicija i uloga HŽ Holdinga?

Uloga Holdinga treba biti provođenje kontinuiranog procesa preustroja u
gospodarski sustav s upravljačkim funkcijama i tržišno provjerljivim
podsustavima koji obuhvaća: strateški razvoj i upravljanje, nacionalnog
upravitelja željezničke infrastrukture, specijalizirane prijevoznike (i za
realizaciju intermodalnih transportnih lanaca kako u teretnom tako i u
putničkom prometu) i servise koji obavljaju poslove za sustav Hrvatskih
željeznica ali i za druge pravne subjekte (knjigovodstveni, pravni, tehnički).

e.     Pozicija upravitelja infrastrukture ?

Neophodno
je razdvojiti funkciju upravitelja infrastrukture od održavanja infrastrukture
i sustavno i na operativnoj razini.

f.      Pozicija HŽ Vuče vlakova – podjela,
ili pripajanje HŽ Cargu?

Postojeći
model vuče vlakova po kojem je ta djelatnost izdvojena u posebno društvo u
trenutku liberalizacije tržišta željezničkih usluga neće više biti održiv iz
više razloga. Jedno od mogućih rješenja u cilju prevladavanja te kompleksne
situacije je u objedinjavanju djelatnosti teretnog prijevoza i vuče vlakova. Za
njihovo eventualno fuzioniranje potrebno je učiniti strateški i operativni
program kako pozicioniranja na lokalnom tako i na regionalnom odnosno
međunarodnom tržištu željezničkih usluga (nuđenje kompletnih teretnih vlakova s
lokomotivom od luke do krajnje destinacije, pool vozila, razmjena
interoperabilnih lokomotiva, razmjena vagona i dr.).) S druge strane treba
ispitati mogućnost da motorni vlakovi (postojeći i budući) postanu dio HŽ
Putničkog prijevoza zajedno s izvršnim osobljem.

g.     Pozicija kćerinskih društava koja sudjeluju u core bussinessu?

Kćerinska
društva koja obavljaju poslove izvan core bussinesa treba privatizirati, a
ostalima se kroz proces međusobne integracije i racionalizacije poslovanja
trebaju osigurati uvjeti za stabilno poslovanje poglavito u segmentu održavanja
infrastrukture i voznog parka. Isto tako potrebno je dodatno osmisliti načine
njihovoga pružanja usluga i za potrebe izvan sustava HŽ-a.

Društvima
koja će se privatizirati treba osigurati ugovore na određen broj godina u kojem
će im društva HŽ Holdinga i druga povezana društva davati poslove iz njihove
djelatnosti, uz kvalitetu i cijenu na tržišnoj osnovi. Kupca treba obvezati da
sačuva djelatnost društva.

Radionice
koje se bave lakim održavanjem (Održavanje vučnih vozila i Održavanje vagona)
pripojiti prijevoznicima, sukladno tome rade li na sredstvima za prijevoz
putnika, ili na sredstvima za prijevoz robe.

Društva
Remont i održavanje pruga, Pro-Reg, Pružne građevine, POSIT, spojiti u jedno
društvo, odnosno razmotriti mogućnost da se ta Društva reintegriraju u HŽ
Infrastrukturu.

Razraditi
moguće scenarije vlasničkog povezivanja društava TŽV Gredelj, Končar KEV, Đuro
Đaković specijalna vozila, RPV Slavonski Brod, RŽV Čakovec i RŽV Bjelovar, kako
bi ta grupa, ili kompanija, imala mogućnost ponuditi razvoj i proizvodnju svih
potrebnih prijevoznih sredstava.

 

2.    Strateški i operativni ciljevi modernizacije željezničkog sektora RH

a.     Strateški i operativni ciljevi u sektoru željezničke infrastrukture

Prije svega
potreban je novi kvalitetni strateški program za željezničku infrastrukturu u
RH. Taj program zahtjeva novi kvalitetni operativni plan za njegovu realizaciju
kroz novi Nacionalni Program Razvoja Željezničke Infrastrukture barem do 2020.
godine. Oba ova dokumenta moraju imati za podlogu razvojne programe
željezničkih prijevoznika u RH.

Strateški
ciljevi u sektoru željezničke infrastrukture jesu izgradnja nizinske pruge za
Rijeku uz završetak projekta izmjene sustava vuče na postojećoj trasi te
redizajn zagrebačkog i riječkog željezničkog čvora. Isto tako u prioritetne
infrastrukturne projekte ulazi i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo
Selo – Novska te drugi kolosijek do Siska. Kao treći prioritetni program
željezničke pruge dovršetak je radova na ličkoj pruzi te elektrifikacija pruge
do Splita.

Potrebno je
pristupiti intenzivnoj obnovi pruga od nacionalnog značenja, kao i izradi
programa za revitalizaciju lokalnih pruga. Lokalne pruge nakon revitalizacije
dati u koncesiju lokalnim zajednicama.

b.     Strateški i operativni ciljevi u sektoru željezničkog teretnog prijevoza
RH

Strateški
ciljevi u sektoru željezničkog teretnog prijevoza jest prije svega izgradnja
logističko-distributivnih centara i sinergijski nastup s lukama RH na svjetskom
i europskom tržištu u smislu pružanja kompletne logističke usluge. Ovo potonje
dakako na temelju utvrđene strategije razvoja intermodalnih terminala i
logističko-distributivnih centara RH. U operativnom smislu radi se o procesu
sve ofenzivnijeg nastupa na tržištu i očuvanju postojećih korisnika sklapanjem
dugoročnih ugovora. Obnova lokomotivskog parka na temelju studije koja uvažava
segmentaciju tržišta ali i tehničku inrteroperabilnost.

 

c.     Strateški i operativni ciljevi u
sektoru putničkog željezničkog prijevoza RH

Strateški cilj je da se putnicima
na područjima gdje postoji potencijal za povećanje prihoda i gdje možemo biti
konkurentni u pogledu brzine, ponudi kvalitetnija usluga prijevoza. Obnova
voznog parka jedan je od preduvjeta. Drugi preduvjeti su modernizacija i obnova
pruga, obnova i modernizacija kolodvora, online prodaja karata,
informatizacija, proširenje ponude usluga u kolodvorima i na blagajnama,
zaključivanje ugovora o tarifnoj uniji itd.

Strateški cilj može se ostvariti
samo potpunom obnovom voznog parka, nabavkom novih elektromotornih i dizel
motornih vlakova u dvije faze. U prvoj fazi nabava 44 vozila (18 EMV za GPP, 14
EMV za regionalni prijevoz i 12 DMV za regionalni prijevoz koji su zapravo samo
u funkciji supstitucije trenutne nepovoljne strukture voznog parka za prijevoz
putnika i praktički su u funkciji održavanja ove djelatnosti na životu. Tek
nabavom preostalih cca. 48 motornih vlakova može se krenuti s ekspanzijom kako
na domaćem tako i na regionalnom hrvatskom i europskom tržištu prijevoza
putnika.

 

Radna grupa za izradu Zaključaka:

Prof. dr.
Tomislav Josip Mlinarić,

Dr. Mladen
Nikšić,

Zlatko Rogožar,

Marijan
Drempetić,

Ivan Forgač.

Komentiraj članak