Sindikati zatražili odgovore političkih stranaka – kompletirani odgovori 6. 11. 2015.

Objavljeno: 27. 10. 2015.

Tri sindikata i Udruga branitelja, strankama koje se natječu na parlamentarnim izborima uputili smo dolje navedena pitanja koja se tiču razvoja željezničkog sektora:

Sindikat željezničara Hrvatske

Sindikat Hrvatskih željezničara

Sindikat infrastrukture HŽ-a

Udruga branitelja HŽ-a

Upoznavanje s Vašim programom razvoja željezničkog sektora u Republici Hrvatskoj

 Ključni i osnovni dokumenti koji bitno utječu na razvoj željezničkog prometa još nisu u cijelosti napravljeni a i oni koji su napravljeni ne odgovaraju stvarnim stanju. U izradu dokumenata nisu uključivani svi zainteresirani čimbenici stoga niti ne začuđuje loša realizacija.

1. Koji su vaši planovi i na koji način planirate donijeti ili revidirati sljedeće ključne dokumente ?

• Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030
• Master planovi
• Nacionalna strategija razvoja željezničke infrastrukture

 Kako vidite rješenje načina financiranja željezničkog sektora ?

Veliki problemi za sustav željezničkog prometa proizlaze iz po nam pogrešne podjele HŽ-a. Podjela koja je napravljena gotovo je uništila željeznički sustav. Pored nefunkcionalnosti i nemogućnosti upravljanja vidljivo je stvaranja nepotrebnih troškova a što uzrokuje gotovo potpuno blokiranje cijelog sustava.

Kakvi su vaši planovi kada govorimo o sljedećem:

Izmjena Zakona o željeznici s posebnim naglaskom na ustroj željezničkog sustava.

Plan za HŽ Infrastrukturu d.o.o. i njezina kćerinsko društvo Pružne građevine d.o.o.

Plan za HŽ Putnički prijevoz i njegova kćerinska društva

Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o. u stečaju

Tersus eko d.o.o.

Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o.

Proizvodnja-Regeneracija d.o.o. u stečaju

Plan za HŽ Cargo d.o.o.

AGIT d.o.o.

Održavanje vagona d.o.o

Radionica željezničkih vozila Čakovec d.o.o.

Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod d.o.o.

Robno-transportni centar Brod d.o.o., Slavonski Brod

CROKOMBI d.o.o.

Cargo centar Zagreb

Smatramo da naši članovi na parlamentarnim izborima trebaju odlučivati sukladno vlastitim interesima, a ne više sukladno nametnutim ideološkim podjelama koje korijene vuku iz 2. Svjetskog rata.

Smatramo da je pravo na rad nas i naše djece, naš najosnovniji interes pa trebamo birati one koji nam nude razvoj željezničkog sektora, a ne zatvaranje pruga i otpuštanje radnika. Uz postavljena pitanja, dajemo i odgovore političkih stranaka, iz kojih možete vidjeti koliko su posvećene željeznici i kakvi su im planovi.

Možda još važnije pitanje od dostavljenih odgovora, je pitanje koliko im se može vjerovati. Na to pitanje odgovor mora dati svaki građanin za sebe, u ovom slučaju svaki željezničar i član njegove obitelji. Ako izuzmemo razdoblje Domovinskog rata do 1997. imamo iskustva s Vladama Zlatka Mateše (HDZ) 1997-1999., Ivice Račana (SDP i koalicijski partneri) 2000.-2003., Ive Sanadera (HDZ i koalicijski partneri) 2003.-2007. i 2007.-2011. te Zorana Milanovića (SDP i koalicijski partneri) 2012.-2015.

Vlada Zlatka Mateše nije uložila značajnije napore u razvitak željeznice, niti prometnog sustava općenito. Željeznica je bila pod pritiskom smanjenja troškova i smanjenja broja zaposlenih, a realne plaće bile su niske.

Vlada Ivice Račana pokrenula je projekt izgradnje autocesta, ali je paralelno pokušala modernizirati i željeznicu. Započela je obnova pruga, ponajprije Ličke pruge, a nabavljeni su i nagibni vlakovi. U vrijeme te Vlade plaće željezničara su ozbiljno porasle, međutim, interna raspodjela, kojom su pojedina radna mjesta mnogo više profitirala od drugih, izazvala je nezadovoljstvo i javne prosvjede. U vrijeme te Vlade došlo je do pokušaja otpuštanja 5000 željezničara, no radi otpora dijela sindikata, upravo na čelu sa Sindikatom hrvatskih željezničara, kao i radi velikog broja nezaposlenih, koji se kretao iznad 400.000, od otpuštanja željezničara Vlada je odustala, a otpuštanja su zamijenjena dobrovoljnim odlascima uz isplatu poticajnih otpremnina. Na samom kraju mandata Vlada je donijela odluku o izdvajanju dijela trošarine iz goriva za željeznicu, no odluka je, pomalo licemjerno, trebala stupiti na snagu tek nakon izbora.

Dvije Vlade Ive Sanadera prema željeznici odnosile su se licemjerno. Ivo Sanader obećao je veća ulaganja u odnosu na ulaganja Vlade Ivice Račana, no umjesto toga, ulagalo se samo i jedino u autoceste, dok je željeznica bila posve marginalizirana. Vlada je odustala od povećanja trošarine iz goriva u korist željeznice. Iako nije bilo ulaganja niti u pruge, niti u željeznička prijevozna sredstva, Sanaderu su trebali glasovi željezničara pa je neposredno prije izbora 2007. odobrio zaključivanje Kolektivnih ugovora kojima su naše plaće doživjele veliki porast. No već za 2008. smanjio je izdvajanja za održavanje i u obnovu pruga, kao i subvencije za prijevoz putnika, čime je željeznica, povećanim troškovima plaća, dovedena u bezizlaznu situaciju. Kako nisu osigurana niti dovoljna sredstva za restrukturiranje, tvrtke su bile prisiljene zaustaviti modernizaciju i održavanje, a poslovne rezultate lažno uljepšavati. Pravu kalvariju prošli su radnici tvrtki osnovanih radi obnove i održavanja pruga: Remont i održavanje pruga, PRO-REG, POSIT, čiji prihodi su drastično smanjeni, no poslovni problemi zabilježeni su i u svim drugim tvrtkama HŽ-a. U mandatu Vlade Ive Sanadera pojavio se problem tzv. sukoba interesa HŽ Infrastrukture i tvrtki koje sada čine Pružne građevine, radi čega naše tvrtke nisu mogle raditi na projektima obnove pruga Vinkovci-Tovarnik, Okučani-Novska i rekosntrukcija SS uređaja na Zagreb GK. Iako smo tražili rješenje, problem sukoba interesa nije riješen.

Zoran Milanović u izbornu kampanju 2011. krenuo je vlakom, a odmah nakon toga Vlada je osnovala Povjerenstvo za željeznicu, na čelu s premijerom. Krenulo se u nabavku novih motornih vlakova, a obnova pruga 2013. i 2014. je intenzivirana. Vlada je u javni dug preuzela iznimno velike obveze HŽ Carga reda veličine više od 1 milijarde HRK, koje su nastale u razdoblju ove, ali i Vlade Ive Sanadera, bez čega za HŽ Cargo nije bilo spasa. Međutim, Vlada je krenula i s otpuštanjem velikog broja radnika HŽ Carga, ne poštujući pritom kriterije potrebe rada. Također, sa 790 mln Kn dokapitaliziran je HŽ Putnički prijevoz. U drugom dijelu mandata, od 2015. godine zaustavljena je intenzivna obnova pruga pa se Pružne građevine nalaze u procesu restrukturiranja u kojemu je već otpušteno oko 1000 stalnih i sezonskih radnika. Program željezničke infrastrukture, koji je donio Hrvatski Sabor na prijedlog ove Vlade, skromniji je od potreba željezničkih prijevoznika. Na samom početku mandata ove Vlade ukazali smo na problem tzv. sukoba interesa HŽ Infrastrukture i Pružnih građevina, koji se pojavio u vrijeme Vlade Ive Sanadera. Predložili smo i rješenje, tako što bi se Služba za EU projekte izdvojila iz HŽ Infrastrukture i organizirala u sklopu posebne državne agencije, čime HŽ Infrastruktura više ne bi bila korisnik tih sredstava, nego državna agencija pa bi Pružne građevine mogle raditi. Nažalost, sve dosad problem nije riješen.

Pored HDZ-a i SDP-a, na političkoj sceni pojavljuju se i druge političke stranke, koje dosad nisu sudjelovale u izvršnoj vlasti, ili nisu bile zadužene za resor željeznice. O njima možemo prosuditi tek temeljem dobivenih odgovora. Od tih stranaka odgovore smo dosad dobili od ORaH-a, HDSSB-a i HSLS-a.

HDZ u svojem odgovoru za sljedeći mandat nudi promjene u organizaciji osnivanjem HŽ Holdinga i vrlo značajne investicije. Osim pisane prezentacije, u HDZ-u održan je i razgovor predstavnika 3 sindikata i udruge branitelja s čelnicima stranke, na čelu sa Tomislavom Karamarkom i Domagojem Miloševićem. Planove HDZ-a iznio je Zlatko Rogožar. Uz plan ponovnog osnivanja HŽ Holdinga sastavljenog od malog broja visokostručnih željezničkih kadrova, Rogožar je iznio velike investicijske planove, koje je podržao i Tomislav Karamarko. Prezentaciju možete vidjeti na donjem linku.

ORaH je stranka koja u dijelu kopnenog prijevoza, ponajprije iz razloga ekološke održivosti, željeznicu stavlja na 1. mjesto. ORaH je izradio vlastitu prometnu strategiju, koja potvrđuje vodeće mjesto željeznice u kopnenom prijevozu te nudi perspektivu razvoja željeznice.

HDSSB je ponajviše zainteresiran za željeznicu na razini regije Slavonije i Baranje, no dao je osvrt kako vidi željeznicu u cjelini.

HSLS u sažetom odgovoru iznio je vlastito promišljanje budućnosti HŽ-a.

Sastanak u SDP-u vodio je dosadašnji ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, a u razgovoru su sudjelovali nestranački dužnosnici Ministarstva. Ministar Hajdaš Dončić detaljno je prokomentirao prezentaciju kojom se osvrnuo na zatečeno stanje te na planove obnove i modernizacije, uključivo nastavak restrukturiranja željezničkog sustava. Obzirom da se radi o aktualnoj Vladi, koja i danas upravlja željeznicom, sastanak je protekao u iskrenoj i otvorenoj, na trenutke i polemičnoj raspravi. SDP umjesto HŽ Holdinga, najavljuje osnivanje Agencije, koja bi upravljala željeznicom te, prema najavi ministra, bila sastavljena od kompetentnih eksperata za željeznice. Kao što možete vidjeti iz dolje navedene prezentacije, obećava se znatno investiranje, u opsegu manje u odnosu na HDZ, s time da SDP tvrdi kako je njihov plan realan, za koji su poznati izvori financiranja.

Što zaključiti? U zemlji u kojoj se ne poštuju zakoni, u zemlji u kojoj je prethodni Nacionalni program razvoja željezničke infrastrukture 2008.-2012. donesen od strane Hrvatskog državnog sabora, realiziran sa manje od 10 %, postavlja se pitanje koliko možemo vjerovati obećanjima političara. Mi vam ne možemo reći za koga da glasate. Ali možemo preporučiti da pažljivo pročitate ovaj naš članak, kao i odgovore političkih stranaka. Nakon toga dobro razmislite kome ćete dati svoj glas. Svakako, glasajte za onoga za koga smatrate  da će se najbolje brinuti za budućnost željeznice, a time i za vašu egzistenciju. A nemojte glasovati temeljem starih ideoloških podjela koje političari, u nedostatku političkih ideja uvijek ponovno oživljavaju. Ne živi se od prošlosti.

Odgovori političkih stranaka:

Odgovor SDP kroz prezentaciju

Odgovori HDZ-a kroz prezentaciju

Odgovori ORaH-a

Odgovori HSLS-a

Odgovori HDSSB-a