SHŽ pisao ministru Hajdašu Dončiću o restrukturiranju djelatnosti održavanja i remonta željezničkih prijevoznih sredstava
Objavljeno: 02. 10. 2012.
Broj:
1265/12
U
Zagrebu, 2. 10. 2012.
Ministarstvo
pomorstva, prometa i infrastrukture
g.
Siniša Hajdaš Dončić, ministar
HŽ
Putnički prijevoz
g.
Dražen Ratković, Uprava – direktor
HŽ
Cargo
g.
Ivan Lešković, predsjednik Uprave
Održavanje
vučnih vozila
g.
Nenad Postružin, Uprava – direktor
Održavanje
vagona
g.
Božidar Mlinarek, Uprava – direktor
Čišćenje
i njega putničkih vagona
g.
Svetimir Marić, Uprava – direktor
RPV
Slavonski Brod
g.
Jakob Mađarević, Uprava – direktor
TŽV
Gredelj
g.
Robert Frdelja, Uprava – direktor
RŽV
Čakovec
g.
Dražen Vidović, Uprava – direktor
RŽV
Bjelovar
g.
Franjo Gerovac, Uprava – direktor
Predmet:
Restrukturiranje djelatnosti održavanja i remonta željezničkih
prijevoznih sredstava
Poštovani,
Planom
restrukturiranja HŽ-a, koji je donijela Vlada RH, predviđeno je i
restrukturiranje djelatnosti održavanja i remonta željezničkih prijevoznih
sredstava.
Plan
restrukturiranja nije detaljno razradio modele restrukturiranja djelatnosti
održavanja i remonta željezničkih prijevoznih sredstava.
Pored
toga, prilikom donošenja Plana restrukturiranja nije se znalo realno stanje u
TŽV Gredelju, koje se pokazalo mnogo lošijim od službenih rezultata poslovanja,
radi čega je nad Društvom pokrenut stečajni postupak.
Obzirom
da je, prema određenim tumačenjima Programa restrukturiranja, TŽV Gredelj
trebao biti osnivač društva Tehnički servisi, smatramo da radi stanja u tom društvu,
treba pronaći drugi model za osnivanje Tehničkih servisa.
Također,
prema našem mišljenju, ali i prema mišljenju stručnjaka iz HŽ Carga, potrebno
je preispitati buduću organizaciju radionica za održavanje i remont teretnih
vagona. Naime, iskustvo je pokazalo mnogo kvalitetnije upravljanje kada se
kćerinsko društvo nalazi u vlasništvu prijevoznika koji je zainteresiran za
djelatnost toga kćerinskog društva, u odnosu na situaciju kada je kćerinsko
društvo u vlasništvu jednog prijevoznika, a radi za drugog prijevoznika, u
kojem slučaju vlasnik nije zainteresiran da ulaže u razvoj tog dijela Društva.
Do
takve situacije došlo je u društvu Održavanje vagona, koje je u vlasništvu HŽ
Carga. HŽ Putnički prijevoz, koji nema vlasničku odgovornost, prisilio Društvo
da otkupi nekurentne zalihe i doveo ga na rub stečaja, radi čega je HŽ Cargo to
svoje društvo kasnije morao dokapitalizirati.
Drugi
takav slučaj je TŽV Gredelj. U ključnim godinama, kada se odlučivalo o
budućnosti TŽV Gredelja, kad je odlučeno kolika će se tvornica u Vukomercu graditi,
kad su propuštene godine u kojima je trebalo provesti restrukturiranje i
osmisliti proizvodni program, vlasnik TŽV Gredelja – HŽ Putnički prijevoz na
donošenje najvažnijih odluka nije imao nikakvog utjecaja pa čak nije imao niti
jednog člana Nadzornog odbora. U NO TŽV Gredelja sjedili su ljudi iz politike,
iz MPPI, iz HŽ Vuče vlakova, iz HŽ Infrastrukture, iz HŽ Holdinga i iz samog
TŽV Gredelja, ali ne iz HŽ Putničkog prijevoza, koji je vlasnik Društva. Unatoč
tome, teške posljedice stečaja TŽV Gredelja u svojim poslovnim knjigama snosit
će jedino HŽ Putnički prijevoz.
Svjesni
smo neophodnosti restrukturiranja, no smatramo da je u restrukturiranje
djelatnosti remonta i održavanja željezničkih prijevoznih sredstava, potrebno
ući krajnje oprezno i promišljeno.
Naše
je mišljenje da se tvrtka Tehnički servisi treba osnovati od strane HŽ
Putničkog prijevoza i HŽ Carga, a ne od strane TŽV Gredelja. Obzirom na stečaj
TŽV Gredelja i enormne gubitke, tvrtka koju bi osnovao TŽV Gredelj, unaprijed
bi bila osuđena na propast, pri čemu bi stradalo 1500 radnika TŽV Gredelja, ali
i još oko 2000-2500 radnika koji bi došli u vlasništvo TŽV Gredelja.
S
druge strane, osnivanjem Tehničkih servisa od strane HŽ Putničkog prijevoza i
HŽ Carga, ta tvrtka krenula bi neopterećena Gredeljevim dubiozama te bi mogla
zbrinuti velik dio radnika TŽV Gredelja.
Osnivanjem
Tehničkih servisa od strane HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga u razmjernim
vlasničkim udjelima, oba prijevoznika bila bi zainteresirana za razvoj svih
djelatnosti toga Društva (remont i održavanje lokomotiva, vlakova, putničkih i
teretnih vagona).
Ukoliko
se Tehnički servisi ipak utemelje samo od strane HŽ Putničkog prijevoza (bez HŽ
Carga), onda je, po našem mišljenju, neophodno da radionice specijalizirane za
lako održavanje teretnih vagona, koje su sada u sastavu društva Održavanje
vagona, ostanu u vlasništvu HŽ Carga, dok bi radionica za popravak putničkih
vagona Zagreb GK (Graba) trebala biti izdvojena iz OV-a i ući u sastav društva Tehnički
servisi, čiji bi osnivač bio HŽ Putnički prijevoz.
Obrazloženje
je da bi radionice za popravak teretnih vagona, ako bi bile u vlasništvu HŽ
Putničkog prijevoza, bile osuđene na brzu propast, jer bi HŽ Cargo vagone
usmjeravao u one radionice kojima je vlasnik, u kojem slučaju HŽ Putnički
prijevoz ne bi imao interesa za njihov razvoj i opstanak. Isto važi u slučaju
da radionica za popravak putničkih vagona Zagreb GK (Graba) ostane u vlasništvu
HŽ Carga.
Društvo
Održavanje vučnih vozila prema našem mišljenju ne treba dijeliti. Cijelo
Društvo trebalo bi biti u sastavu Tehničkih servisa koje bi osnovao HŽ Putnički
prijevoz i HŽ Cargo, ili samo HŽ Putnički prijevoz.
Ovom
prilikom želimo otvoriti još jedno pitanje, a to je podjela društva Čišćenje i
njega putničkih vagona i privatizacija djelatnosti čišćenja poslovnih prostora.
Ne dovodimo u pitanje ideju, ali smatramo da privatizacija čišćenja poslovnih
prostora u sadašnjem trenutku ne može polučiti pozitivne efekte, ali može
dovesti do lošije kvalitete čišćenja željezničkih prostora, pri čemu se cijene
čišćenja, koje se godinama smanjuju, više ne mogu bitno smanjiti.
Obzirom
na krizu, prodajom djelatnosti u ovom trenutku, neće se postići ozbiljna
cijena. Iz tog razloga, ali i iz razloga što je tržište usluga čišćenja divlje
i neuređeno, mišljenja smo da bi privatizaciju čišćenja poslovnih prostora
trebalo odgoditi. Predlažemo da se prije privatizacije za djelatnost čišćenja
zaključi granski kolektivni ugovor koji bi se odlukom ministra gospodarstva proširio
na cijelu uslužnu djelatnost čišćenja, čime bi se tržište koliko-toliko
uredilo. Pored toga, inspekcijske službe trebale bi spriječiti sivu ekonomiju,
kako bi društvo Čišćenje i njega putničkih vagona, koje plaća poreze i
doprinose u punom iznosu, moglo konkurirati na tržištu.
Društvo
Čišćenje i njega putničkih vagona brzo reagira na promjene u uvjetima
poslovanja, korekcijom broja zaposlenih, kao i korekcijama kolektivnog ugovora.
Društvo svom vlasniku ne stvara gubitke, tako da s privatizacijom nije potrebno
žuriti.
Ovim
pismom otvorili smo važna pitanja, koja Programom restrukturiranja nisu razrađena
te o kojima unutar HŽ-a postoje različiti interesi i različita mišljenja.
Predlažemo da se pod pokroviteljstvom Ministarstva pomorstva, prometa i
infrastrukture (obzirom da više nema HŽ Holdinga, MPPI je ostalo jedino tijelo
koje objedinjava HŽ) žurno održi sastanak kojem bi nazočili svi zainteresirani
poslovni subjekti (društva kojima je upućen ovaj dopis) i na kojem bi se
iskristalizirao najoptimalniji model restrukturiranja djelatnosti održavanja i
remonta željezničkih prijevoznih sredstava. Obzirom da okupljamo većinu radnika
djelatnosti održavanja i čišćenja željezničkih prijevoznih sredstava,
zainteresirani smo sudjelovati na sastanku.
Ukoliko
do sastanka ne dođe, nastojat ćemo što je prije moguće, na tu temu organizirati
okrugli stol. Ipak, smatramo da bi bilo bolje da se problematika raspravi na
službenom sastanku.
Lijep pozdrav!
Ivan
Forgač
Predsjednik
Dostaviti:
– Dr. Ivo Josipović, predsjednik RH,
– Vlada Republike Hrvatske.