Sindikat hrvatskih željezničara
Zagreb, Strojarska 17

tel: +385 1 3783108
fax: +385 1 3783140
email: shz@shz.hr

Pratite nas na facebooku

Očitovanje SHŽ o prijedlogu Odluke o privatizaciji kćerinskih društava HŽ

Broj: 649/11

U Zagrebu,
31. 5. 2011.

                                                                                          Uprave
društava:

                                                                                             
Holding,

                                                                                      
Putnički prijevoz,

                                                                                        
Infrastruktura

                                                                                               
Cargo

                                                                                         
Vuča vlakova

Predmet:

Očitovanje
o prijedlogu Odluke o restrukturiranju i privatizaciji ovisnih društava u
vlasništvu društava HŽ Holdinga

 

 

Poštovani,

Sindikat hrvatskih željezničara održao je
raspravu o prijedlogu Odluke o restrukturiranju i privatizaciji ovisnih
društava u vlasništvu društava HŽ Holdinga na koju su pozvani glavni
povjerenici svih dotičnih podružnica, nadležni dopredsjednici i predsjednik
SHŽ.

Obzirom da prijedlog Odluke obrađuje sva
kćerinska društva, a ne samo ona u vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza koji nam
je dostavio prijedlog Odluke na savjetovanje, naše očitovanje upućujemo i svim
upravama društava HŽ Holdinga.

Temeljem održane rasprave Sindikat hrvatskih
željezničara dostavlja pisano mišljenje i očitovanje kako slijedi:

  1. Vidljivo
    je da se naša zemlja još uvijek nalazi u krizi, radi čega se u ovom
    trenutku imovina može prodati jedino u bescjenje. Smatramo da je
    privatizaciju potrebno odgoditi i tempirati je u razdoblju ozbiljnog
    gospodarskog rasta, jer se samo tako može postići razumna cijena.
  2. Nisu
    poznati kriteriji prema kojima je predloženo da se dio društava
    privatizira u 100 % dijelu, drugi dio u 74 % dijelu, a treći dio u 51 %
    dijelu. Mišljenja smo da je prijedlog izrađen „odokativno“, bez kriterija.
  3. Navedeni
    argument za 100 % privatizaciju društava koja su osnovana radi gradnje i
    održavanja stabilnih postrojenja HŽ Infrastrukture, da bi se na taj način
    društva mogla natjecati za sudjelovanje u EU projektima, prema našem mišljenju
    ne stoji.

Smatramo da
se Vlada RH u odnosu na Europsku komisiju treba izboriti za pravo naših
društava da sudjeluju u projektima koje financira EU, umjesto što se neka od
tih društava ovom odlukom pokušava prodati za 1 Kn. Mišljenja smo da je bilo
dosta podaništva i da se naša Vlada treba zauzeti za naše interese, a ne
bespogovorno se pokoravati tuđinskim interesima. Nismo li takvu poruku ovih
dana čuli čak i od kardinala Bozanića?

  1. Pružne
    građevine društvo su koje se pretežno bavi investicijskim i tekućim
    održavanjem, a tek u manjem dijelu sudjeluje u izvođenju investicija.
    Društvo se specijaliziralo, tako da u svojim specijalnostima nema
    konkurencije. Društvo čak i u krizi posluje pozitivno.

Iz navedenih
razloga smatramo da se to društvo ni u kojem slučaju ne treba privatizirati.

  1. Obzirom
    da se u prijedlogu Odluke navode i pojedine mjere restrukturiranja,
    predlažemo da se kao mjera restrukturiranja i Željezničkog ugostiteljstva
    izdvoje  djelatnosti WR i Croatia
    Express te da se iste pripoje HŽ Putničkom prijevozu.
  2. Društvo
    Remont i proizvodnja željezničkih vozila d.o.o. Slavonski Brod već je bilo
    u postupku privatizacije, a kad se vidjelo da je za njegovu kupnju
    zainteresiran austrijski Cargo, koji je našem HŽ Cargu izravna
    konkurencija, od prodaje se odustalo. Sada se to Društvo opet predlaže za
    privatizaciju.

Pitamo se,
što se u međuvremenu promijenilo? Kako god da se Društvo privatizira, ono vrlo
brzo može doći u ruke prijevozničke konkurencije i to kao radionica na X.
koridoru. Smatramo da za ovakvu nedosljednost, u tako kratkom vremenskom
razdoblju, nema mjesta.

Odluku kojom
je HŽ Cargo odustao od prodaje RPV Slavonski Brod smatramo dobrom te smo
mišljenja da je ne treba mijenjati.

  1. Vezano
    za privatizaciju društva Čišćenje i njega putničkih vagona, smatramo da za
    takav korak nisu stvorene mnoge pretpostavke. Ponajprije, smatramo da se
    nepripremljenom privatizacijom u pitanje može dovesti obavljanje
    djelatnosti pranja i čišćenja vlakova.

Naime,
poznato je da u pogledu lokacija na kojima se obavlja čišćenje i pranje
vlakova, nisu riješeni odnosi HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza kao
prijevoznika, odnosno Čišćenja i njege putničkih vagona d.o.o., kao pružatelja
usluge. Na većem broju lokacija, uključujući Zagreb GK, djelatnost se obavlja ilegalno,
pri čemu na tim lokacijama ne postoje elementarni ekološki uvjeti za obavljanje
djelatnosti.

Uvođenjem
privatnog pružatelja usluga stvari se mogu dodatno zakomplicirati i to već u
samom postupku privatizacije, ili nakon toga, sve do zabrane obavljanja
djelatnosti. Time bi se HŽ Putnički prijevoz, ali i HŽ Vuča vlakova, doveli u
vrlo tešku poslovnu situaciju.

Iz navedenih
razloga predlažemo da se Društvo Čišćenje i njega putničkih vagona skine s
popisa za privatizaciju te da cijeli sustav HŽ Holdinga prione osiguranju
uvjeta za obavljanje djelatnosti na za to predviđenim lokacijama.

Tek po
stvaranju uvjeta za obavljanje djelatnosti, vlasnik može razmišljati želi li
zadržati djelatnost, ili je privatizirati. Također, tek stvaranjem uvjeta za
obavljanje djelatnosti, može se postići pristojna cijena Društva.

  1. Društvo
    Željeznička tiskara d.o.o. nije spremno za privatizaciju iz razloga
    neriješenih zemljišno-knjižnih odnosa na nekretnini u Livadarskom putu,
    radi čega Društvo još uvijek ne može preseliti proizvodnju na tu lokaciju
    u koju je uložen veliki novac.

Obzirom da
Društvo ne raspolaže konkurentnom tehnologijom, smatramo da privatizacija ne
može privući ozbiljne kupce koji bi razvijali djelatnost Društva, već jedino
špekulativni kapital koji bi radi nekretnine ugasio proizvodnju.

U tom slučaju
bi u teškoće mogao zapasti HŽ Putnički prijevoz za kojega Željeznička tiskara
izrađuje putne karte, a putne karte u osnovi predstavljaju novac. Upitno je
koliko ima smisla da se tiskanje putnih karata prepusti privatnom poduzetniku.

Naš je
prijedlog da se najprije riješe zemljišno knjižni odnosi, a da se tek nakon
toga odluči o mogućoj promjeni vlasničkog statusa Društva.

  1. Društvo
    AGIT d.o.o. obavlja temeljnu djelatnost HŽ Carga, prijevoz robe. Prodajom
    Društva, HŽ Cargo prodaje i klijente, što se po našem mišljenju ne bi
    smjelo dogoditi.

Odluka o
prodaji AGIT-a  također otvara pitanje
nije li se HŽ Cargo predao u tržišnoj utakmici već i prije liberalizacije
teretnog prijevoza?

Radi toga
predlažemo da se društvo ne privatizira, već da se odluči o njegovom pripajanju
HŽ Cargu.

  1. Otvaranje
    mogućnosti prodaje društva pod posebnim uvjetima, što je predviđeno u točkama
    I. 2. i II. prijedloga Odluke, znači da bi jedino društvo u RH koje se bavi
    strojnim održavanjem, remontom i gradnjom gornjeg ustroja pruga (Remont i
    održavanje pruga d.o.o.) za 1 Kn moglo biti predano strancima, čime bi
    cijena tih radova u budućnosti drastično porasla. Isto se odnosi i na
    društvo PRO-REG, koje dorađuje i obnavlja skretnice te zavaruje tračnice.

Takav
prijedlog predstavlja očajnički potez Uprave HŽ Infrastrukture koja nije dovela
u red vlastito matično društvo, radi čega sada nema novca niti za održavanje,
niti za obnovu pruga pa se sve više dovodi u pitanje sigurnost željezničkog
prometa.

Umjesto da
osigura dovoljna kreditna sredstva za obnovu pruga koje su u vrlo lošem stanju,
a time i da zaposli vlastita kćerinska Društva, Uprava HŽ Infrastrukture
prijedlogom prodaje svojih kćerinskih društava za 1 Kn, Republici Hrvatskoj može
nanijeti dugoročnu štetu.

Naime,
obzirom na zaostatak u investicijskom održavanju i obnovi pruga, sigurno je da
će u neposrednoj budućnosti doći do značajnog investicijskog ciklusa. Kada RH
ostane bez vlasništva nad vlastitim Remontom i PRO-REG-om, cijene po kojima će
se obavljati remont i strojno održavanje pruga, biti će najmanje 30 % više.

Iz navedenog
razloga smatramo da se društva iz te djelatnosti ne smiju prodavati pod
posebnim uvjetima.

  1. Prijedlog
    socijalne klauzule iz točke I. 4. nam je prihvatljiv, s izuzetkom alineje
    3. koja glasi „- zadržavanje osnovne djelatnosti 3 god. nakon
    privatizacije“.

Obzirom da
neka društva imaju vrlo vrijedne nekretnine, smatramo da razdoblje od 3 godine
obveze zadržavanja osnovne djelatnosti nije dovoljno kako bi se otjerao
špekulativni kapital.

Smatramo da
obveza zadržavanja osnovne djelatnosti treba vrijediti najmanje 5 godina nakon
privatizacije.

  1.  Prijedlog restrukturiranja društava
    Održavanje vučnih vozila i Održavanje vagona, na način njihova spajanja
    govori nam o nedostatku vizije, ili o robovanju parcijalnim interesima
    pojedine članice grupe HŽ Holding.

Naime,
navedena društva bave se lakim održavanjem lokomotiva, vlakova, putničkih i
teretnih vagona i logično je da se ne privatiziraju, jer bi se time stvorio
privatni monopol u odnosu na prijevoznike koji ostaju u državnom vlasništvu.

Međutim,
spajanje tih društava u jedno, dok su korisnici njihovih usluga 3 odvojena
matična društva (HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Vuča vlakova), otvara više
pitanja, no što daje odgovora.

Ono što je
razvidno, je interes svakog prijevoznika da ima punu vlasničku kontrolu nad
lakim održavanjem svojega voznog parka. Na taj način troškovi održavanja
postaju transparentni, matično društvo samostalno može odlučivati o mjerama
restrukturiranja svojeg kćerinskog društva.

S druge
strane, spajanjem ova 2 društva otvara se pitanje vlasništva nad njime, a na
taj način otvara se i mogućnost ovladavanja jednog matičnog društva nad drugim,
što je posebno važno dok se međusobna plaćanja utvrđuju poslovnim planom HŽ
Holdinga, čime pojedino matično društvo može biti preglasano i tako postati
predmet iskorištavanja od strane drugih članica (btw. takva praksa nema veze s
tržišnom ekonomijom, a po našem mišljenju upitna je i njezina zakonitost, no
bez obzira na naše prosvjede ponavlja se iz godine u godinu).

Prema našem
mišljenju, organizacija lakog održavanja treba pratiti organizaciju
prijevoznika, tako da radionice za održavanje lokomotiva i vlakova pripadnu HŽ
Vuči vlakova, radionice za teretne vagone da pripadnu HŽ Cargu, dok radionica
za putničke vagone treba pripasti HŽ Putničkom prijevozu.

Lijep
pozdrav!

                                                                                     Ivan
Forgač

                                                                                     predsjednik

 

 

  

 

Na znanje:

       Vlada
Republike Hrvatske,

       Ministarstvo
MPI / ministar,

       kćerinska
društva članica HŽ Holdinga,

       Nezavisni
hrvatski sindikati,

       glavni
povjerenici podružnica SHŽ / SVIMA.

Komentiraj članak