Intervju predsjednika Forgača dan tjedniku Novosti
Objavljeno: 05. 02. 2014.
Ivan Forgač: Bez HŽ Carga mnogi će staviti ključ u bravu
Datum objave: 27.01.2014. Piše: Josip Jagić
Potkraj siječnja trebali bismo konačno doznati hoće li Vlada i ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić pronaći spas za prezaduženi HŽ Cargo. U igri za preuzimanje tvrtke još je samo rumunjski Grampet, koji kao uvjet za to traži rješavanje pitanja državnih garancija, nekretnina i mogućih tužbi. Ako Grampet i kupi HŽ Cargo, bez posla bi moglo ostati više od 900 ljudi, pa mnogi već traže političku zaštitu od otkaza. O tome zašto je HŽ Cargo važan za hrvatsku ekonomiju i kako ga spasiti govori Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara.
Je li stečaj u ovom času zaista najizgledniji razvoj događaja za HŽ Cargo?
Sindikatu hrvatskih željezničara stečaj HŽ Carga nije prihvatljiva opcija, jer se u slučaju stečaja suspendiraju prava radnika iz kolektivnog ugovora, pa stečajni upravitelj potezom pera sa svima može raskinuti ugovor o radu. Mislim da stečaj nije prihvatljiva opcija ni za državu, kojoj u tom slučaju ostaju velika državna jamstva. Uza sve to, stečaj se može izbjeći.
Iživljavanje nad radnicima
Kako?
Potrebno ja da za stol sjednu sve zainteresirane strane: predstavnici Vlade, Uprave HŽ Carga, svih sindikata u Cargu, njegovi dobavljači i banke u svojstvu vjerovnika, ali i veliki korisnici prijevoznih usluga, uključujući hrvatske luke. Svi moraju podmetnuti leđa kako bi se HŽ Cargo spasio. Država s bankama mora osigurati sredstva za restrukturiranje, dio dugova mora se reprogramirati. Mislim da je to itekako moguće. Najvažnije je što HŽ Cargo ima potencijal za značajno ostvarivanje prihoda od prijevoza robe. Hrvatskom prolazi X. paneuropski koridor, kao i odvojci V.b i V.c koridora, a imamo pet važnih morskih luka. Ako smo prije rata godišnje prevozili 40 milijuna tona robe, zasigurno možemo mnogo bolje od sadašnjih jedanaest do dvanaest. Naravno, za mnogo veći prijevoz na X. koridoru važno je da Srbija, pa i Makedonija što prije postanu članice EU-a, jer je prometni tok preusmjeren na IV. koridor kroz Rumunjsku i Bugarsku, koji je duži, ali nema zadržavanja na graničnim prijelazima. No i bez toga se promet na X. koridoru može značajno povećati.
U ovom je trenutku neophodno osposobiti, a dijelom i iznajmiti određen broj lokomotiva, čiji je nedostatak ograničavajući faktor za povećanje, ali i zadržavanje prijevoza na sadašnjoj razini. U tom bismo slučaju i mi, a vjerojatno i drugi sindikati, bili spremni optimizirati prava radnika i broj zaposlenih na održivu razinu, na kojoj HŽ Cargo ne bi ostvarivao gubitke. Aktualna Uprava, koja je sindikatima predložila Pravilnik o organizaciji prema kojem je svaki treći radnik višak – među njima i mnogi bez kojih prijevoz robe nije moguć, ali ne i oni koji pripadaju određenim klanovima – pokazuje nevjerojatnu razinu nekompetentnosti i nekorektnosti. Nadam se da će ministar spriječiti takvo iživljavanje nad radnicima.
Više ste puta spomenuli da je Vlada cijelo vrijeme radila samo na mogućoj prodaji HŽ Carga, ne razrađujući druge scenarije?
Ne znam jesu li razrađivani drugi scenariji, ali svakako nije demonstrirana ozbiljna namjera da se sustav racionalizira i prije prodaje. Bilo je određenih nemuštih pokušaja bivše Uprave da donese Pravilnik o organizaciji i započne kolektivno pregovaranje, no svaki bi se put povukla, iako je vrijeme prolazilo, a gubici se dodatno gomilali. Istina je da je Sindikat hrvatskih željezničara stalno upozoravao da kriza ne trpi odgađanja rješenja, no ni Uprava ni Vlada nisu to akceptirale.
Možemo biti profitabilni
Kako ocjenjujete odnose s ministrom prometa Sinišom Hajdašem Dončićem i njegove dosadašnje odluke i poteze u procesu privatizacije HŽ Carga, a kako Upravu HŽ Carga?
Sinišu Hajdaša Dončića cijenim kao dobrog ministra. U slučaju HŽ Carga možda su i on i cijela Vlada bili previše opterećeni namjerom da se država pošto-poto riješi danih jamstava, što je moguće jedino prodajom. No ministar i Vlada čine mnogo na obnovi pruga i modernizaciji HŽ Putničkog prijevoza: prvi se put održavanje pruga sufinancira iz cijene goriva, a dosad je željeznica, kupujući naftu, gradila konkurentski oblik prijevoza, ceste i autoceste. U završnoj je fazi zaključivanje desetogodišnjeg PSO ugovora za prijevoz putnika željeznicom, čime će se riješiti osiguravanje prihoda HŽ Putničkog prijevoza i na nerentabilnim linijama. Pred ugovaranjem je i nabava flote modernih motornih vlakova za prijevoz putnika, kao i informatizacija HŽ Putničkog prijevoza.
Na čemu se temelje priče o tome kako HŽ Cargo može biti profitabilan?
HŽ Cargo može biti profitabilan, jer je prijevoz robe profitabilna djelatnost. Da bio to bilo moguće, mora se restrukturirati i modernizirati te poboljšati službu prodaje. S obzirom na to da su i luke u državnom vlasništvu, svima bi koristilo njihovo čvrsto povezivanje s HŽ Cargom. To se odavno trebalo dogoditi.
Kako bi izgledao prijevoz roba u hrvatskom željezničkom sustavu nakon stečaja HŽ Carga i ulaska stranih igrača na tržište?
Ako bi HŽ Cargo bio likvidiran, to bi značilo gašenje svih prijevoza robe željeznicom na kojima zarada nije velika. Strani i privatni prijevoznici zainteresirani su da uzmu dio kolača u tranzitnom prijevozu, pri kojem nema troškova prerade. S obzirom na velike troškove energije kod prijevoza ličkom prugom, srednjodalmatinske luke bile bi zatvorene. Prijevoz rasutih tereta i građevinskog materijala izrazito bi poskupio. Ciglane, kamenolomi, cementare, Petrokemija Kutina suočili bi se s poskupljenjem prijevoza do neisplativosti proizvodnje. I usluga prijevoza manjih korisnika i sastavljanje vlakova od pojedinačnih vagona korisnika poskupjeli bi do neisplativosti, čime bi bila nanesena šteta preostalom dijelu naše industrije. Vjerujem da postoje debeli razlozi da se HŽ Cargo spasi. Mi u Sindikatu hrvatskih željezničara spremni smo odmah sjesti za stol i sa svima zainteresiranima tražiti rješenje, no u slučaju jednostranih poteza koji bi išli u smjeru stečaja ili ovakvog nestručnog i klijentelističkog otpuštanja nepodobnih a zaštite podobnih, spremni smo i na prosvjede i štrajkove.