Čelnici dvaju sindikata smatraju da prekovremeni rad strojovođa nije pitanje sindikalne trgovine i da toj odredbi nije mjesto u članku koji uređuje pravo trudnica i samohranih roditelja, gdje je ta odredba ugrađena. Također smatraju da odgovor na pitanje o prekovremenom radu treba dati struka – stručnjaci medicine rada i zaštite na radu.
Forgač je odbacio optužbe Sindikata strojovođa da su ostala dva sindikata pristala na to da strojovođe moraju raditi prekovremeno. Ustvrdio je da su, u cilju izjednačavanja prava svih zaposlenih u HŽ-u, predložili da metodologija utvrđivanja organizacije rada i rasporeda radnog vremena za sve radnike bude transparentna i javno dostupna.
Jedino se, kaže Forgač, za strojovođe na dnevnoj bazi ostvareni rad ne unosi izravno u softverski paket SAP, nego na kraju mjeseca. Dok se turnusi konduktera objavljuju u knjižici vlakopratnje za svaki vozni red, turnusi strojovođa, kao i metodologija za njihovu izradu čuvaju se u tajnosti.
Predsjednik SŽH-a Zoran Maršić napomenuo je kako je u izvješću HŽ Carga iz 2013., u dijelu gdje se govori o strojovođama ostvareno 47.800 prekovremenih sati, što po radniku iznosi u prosjeku 70 sati.
“Ta praksa se nastavlja i tamo se nitko ne buni niti spominje sigurnost prometa. Problem nastaje zato što neki radnici imaju prekovremeni rad, a nekima je dopisana jedna trećina sati”, ustvrdio je Maršić. Pozvao je odgovorne u Putničkom prijevozu da objave podatke koliko ima dopisanog rada po svakom radnom mjestu.
Maršić je ocijenio kako je postupak mirenja koji je pokrenuo Sindikat strojovođa neosnovan jer nije u skladu s odredbama Zakona o radu. Nejasno je, kaže, i kako su savjetnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvoje Livaja mogli predložiti za miritelja.